HomeImpressumPress CentarJobs
Zastupništva
Imunizacija-značaj
Kalendar vakcinacije
Prodajni program
Dodaci Ishrani
Lijekovi / Apoteke
Dijabetes
Retail
Medicinska sredstva
O NamaProdajni ProgramGdje kupiti?NovostiKontakt
Home > Prodajni Program > Zastupništva > Imunizacija-značaj  > 

Imunizacija je jedno od najvećih dostignuća 20. vijeka  

Imunizacija je postupak  koji  ima  za cilj  poboljšanje  imuniteta (otpornosti)  protiv određenih oboljenja. Najčešće  se  provodi  vakcinacijom.  Prema  definiciji  Svjetske zdravstvene organizacije  „ Vakcina ili  cjepivo  je bilo koji pripravak namijenjen za proizvodnju imuniteta na neku bolest potičući proizvodnju antitijela“.

Vakcine mogu  biti  napravljene od mrtvih  ili oslabljenih  mikroorganizama, dijelova mikroorganizama ili njihovih toksina. Primjenjuju se na različite načine, a najčešće putem injekcija.

Imunizacija je jedno od najvećih dostignuća 20-og vijeka koje  je  uz  obezbjeđenje higijenski  ispravne vode za piće  i otkriće antibiotika dovelo  do značajnoj smanjenja oboljelih i umrlih od različitih zaraznih  oboljenja.  Zahvaljujući  imunizaciji neke  zarazne  bolesti  su potpuno nestale (velike  boginje), a ostale  za koje  postoje  vakcine  se  javljaju  veoma rijetko. Značajan  je učinak imunizacije na  smanjenje  troškova u zdravstvu. 

Vakcinisanjem se  svake  godine  spase  životi  preko tri miliona  djece širom svijeta.
 
Pertusis (veliki kašalj)  je  teško  oboljenje  od koga najčešće boluju djeca. Karakterističan  znak  oboljenja je intenzivan kašalj sa  zacenjivanjme.

Prije  uvođenja  vakcinacije  od  pertusisa  je  obolijevalo 157 / 100 000 stanovnika, a nakon vakcinacije  je  taj  broj smnajen  na 1/100 000. (CDC). U  BiH  se  pertusis  rijetko javlja, ispod 1/100 000 stanovnika.

Difterija: Teško zarazno oboljenje koje  se karakteriše  debelim naslagama  u ždrijelu i teškim ošećenjem  nerava  i srca. Zahvaljujući imunizaciji difterija se ne javlja u velikom broju zemalja  svijeta kao ni u BiH. Oboljenje se registruje u zemljama koje su prekinule  imunizaciju, ili je nekorektno provode (zemlje bivšeg SSSR-a,  neke zemlje Subsaharske Afrike i Južne Amerike, Indija)

 
Influenza (grip): Influenca je  veoma  važno oboljenje zbog lakog širenja i obolijevanja  velikog broja ljudi (u Španskoj gripi oboljelo oko 100 miliona ljudi). Influenca  dovodi i do pogoršanja osnovnog   hroničnog oboljenja (šećerna bolest, bolesti srca i krvnih sudova, bolesti pluća). Zbog  toga  je vakcinacija posebno  važna  za osobe  starije od 65 godina , ali i  sve osobe sa hroničnim oboljenjima  bez obzira na starosnu dob.  Vakcinacija je smanjila obolijevanje  za  31% do 68%, a broj hospitaliziranih za 31% do 70%.

Hepatitis B:  Ovo je jedno  od  trenutno najraširenijih  oboljenja   u  svijetu. Broj oboljelih  se  procjenjuje  na  više od  350 miliona, a  broj  umrlih preko 600 000 godišnje. Bolest je  hronične  prirode, a  često  dovodi i do nastanka karcinoma jetre. Zbog  toga  vakcinacija sprječava nastanak dva oboljenja: virusnog hepatitisa  i  karcinoma  jetre.   

Haemophilus influenzae tip B:  Ovaj uzročnik  dovodi  do više oboljenja čije se  javljanje   sprječava  vakcinacijom:  meningitis, otistis, sinuzitis, pneumonija,  a  što su  prije uvođenja vakcinacije  bila  česta oboljenja u dječijem  uzrastu. Vakcina  protiv  Haemophilusa influenzae tip B novijeg  je datuma, ali je njome  već  vakcinisano  preko 92% populacije u  razvijenim zemljama.

Poliomijelitis (dječija  paraliza):   Epidemiološka  situacija  vezana  za dječiju paralizu najbolje  govori o značaju vakcinacije. Zahvaljujući  vakcinaciji koja je uvedena  šezdesetih godina prošlog vijeka  ovo oboljenje je iskorijenjeno u velikom broju zemalja  svijeta pa  i u BiH. 2002 godine je SZO proglasila eliminaciju divljih virusa dječije paralize u Evropskom regionu.

Morbili (male boginje, krzamak): Morbili  su  najznačajnija  osipna groznica  sa  preko 45  miliona oboljelih u 2000. godini  i  preko 800 000  smrtnih ishoda. Globalni  cilj je smanjenje smrtnosti  za 95% u  odnosu  na 2000. godinu do 2015 godine, a što se može  postići sveobuhvatnom vakcinacijom.

Rubella: Rubeola  je  blago oboljenje, izuzev u situacijama  kada u toku trudnoće  oboli majka i oboljenje  se prenese na plod („kongenitalna rubeola“). Oboljenje  dovode  do smrti  ploda ili  do  rođenja  djeteta  sa  teškim malformacija različitih oblika. Prevencija   kongenitalne rubeole je jedan od  globalnih  ciljeva SZO, a provodi se vakcinacijom .

Tetanus(zli grč): Vakcinacija  protiv tetanusa ima  za cilj spriječiti pojavu ovog teškog oboljenja nakon povrjeđivanja predmetima koji su bili u kontaktu sa zemljom i, što je posebno važno,  spriječiti nastanak tetanusa  novorođenčadi, što je  jedan  od  globalnih  svjetskih ciljeva. Tetanus novorođenčadi  se  javlja kad se nevakcinisana  trudnica porađa u nehigijenskijm uslovima što je čest  slučaj u nerazvijenim zemljama. Prema  procjenama u 2008. godini je od  ovog oboljenja umrlo 59 000  novorođenčadi u  svijetu.

 


print page